UID:
edoccha_9961255960602883
Format:
1 online resource (2 pages) :
,
illustrations.
Series Statement:
Ogledi ; br. 14-15
Content:
U kontekstu naglog uspona fašizma u Evropi i njegove pobede u pojedinim zemljama, jedno od pitanja koje se postavljalo u beogradskoj javnosti, odnosilo se na mogućnosti njegove pojave i u Jugoslaviji, i u skladu sa tim, na analize uslova koji u zemlji postoje za eventualni razmah fašističkih ideja. Nasuprot dominantnom stavu da u zemlji nema fašističkih pokreta, levičari su registrovali njihovo prisustvo, posebno izraženo u rasističkim obeležjima. Demokratskoliberalno stanovište je odbacivalo ove teze sa obrazloženjem da se fašizam uglavnom javlja u gradovima, a da u zemlji seljaka fašističke ideje mogu da nastanu samo kao plod kafanskih razgovora. Po mišljenju intelektualaca ove struje, socijalni uslovi u Jugoslaviji nisu bili pogodni za njegov razvoj, a ideje pojedinih pokreta koje su „ličile“ na fašizam, uglavnom su ocenjivali kao marginalne i potpuno bezopasne. Minimizujući fašističku opasnost u zemlji, liberalno stanovište ni u Ljotićevom pokretu nije videlo sklonost ka fašizmu, već samo njegove „primese“, „loš surogat“ i „neozbiljna oponašanja fantasta“, sklonijih diktaturi nego temeljima ove ideologije. Ambivalencija konzervativnih krugova ispoljavala se i u ovom pitanju. Fašističke ideje su odbacivane kao i teze da su prisutne u zemlji, ali su se istovremeno za Jugoslaviju tražila rešenja koja su uzor pronalazila upravo u njima. Desničari su odricali da su i sami nosioci fašističkih ideja, ali ne zato što se sa njima nisu slagali, već što su verovali da su „novi nacionalizmi“ – fašizam i nacionalsocijalizam – specifično italijanski i nemački produkt, dok je ideologija Zbora, iako sastavni deo globalne pojave „novog nacionalizma“, autentična domaća tvorevina.
Note:
1. Percepcija fas?izma u beogradskoj javnosti, 1933-1941 -- 2. Jugoslavija u okruz?enju, 1933-1941.
Additional Edition:
ISBN 86-7208-171-4
Language:
Bosnian
Bookmarklink